Masne kiseline

Masti ili lipidi su tvari koje su praktički netopive u vodi, a čije su funkcije bitne za tijelo. Upravo te molekule predstavljaju važnu energetsku rezervu, bitne su komponente staničnih membrana u svim tkivima, te su prekursori tvari koje reguliraju rad kardiovaskularnog sustava, zgrušavanja krvi, bubrežne funkcije i imunološkog sustava. Osim što osiguravaju energiju, lipidi su također nositelji vitamina topivih u mastima i zadovoljavaju potražnju za esencijalnim masnim kiselinama (EFA: essential Fatty Acids).

Gotovo sve molekule lipida nastaju endogenom sintezom, s izuzetkom određenih masnih kiselina koje tijelo nije u stanju sintetizirati i koje se stoga moraju unositi hranom

Masne kiseline se dijele na:
• zasićene
• mononezasićene
• višestruko nezasićene

Čini se da današnja prehrana potiče prekomjernu konzumaciju zasićenih i mononezasićenih masnih kiselina, također uzimajući u obzir činjenicu da su prehrambeni izvori ovih tvari brojni. S druge strane, čini se da je srednji unos višestruko nezasićenih masnih kiselina ishranom nizak, a ponekad čak i neadekvatan. Najvažnije polinezasićene masne kiseline su linolna kiselina i alfa linolenska kiselina, koje se u tijelu mogu pretvoriti u druge dvije važne obitelji višestruko nezasićenih masnih kiselina, odnosno omega-6 i omega-3 masne kiseline.

Višestruko nezasićene masne kiseline imaju važnu strukturnu i metaboličku ulogu. Posebno je opće poznato sudjelovanje u prevenciji lipidnog dismetabolizma i ateroskleroze. Potreba za esencijalnim masnim kiselinama može biti povezana s fiziološkim stanjima, kao što su rast, trudnoća i starenje, ili s metaboličkim promjenama.

Uloga lipida u raznim bolestima (kardiovaskularni, žučni kamenci, tumori), bilo da pogoduju njihovom nastanku ili preveniraju, dovela je do koncepta uravnoteženog unosa masnih kiselina. Otuda i važnost smanjenja unosa zasićenih masnih kiselina u korist višestruko nezasićenih masnih kiselina.

Blagotvorno djelovanje nakon unosa glavnih masnih kiselina
• omega-3: alfa-linolenska kiselina, eikozapentaenska kiselina (EPA), dokozaheksaenska kiselina (DHA)
Mnoga istraživanja provedena posljednjih desetljeća izvijestila su da ove masne kiseline mogu zaštititi kardiovaskularni sustav i pozitivno utjecati na metabolizam lipida, smanjujući razinu kolesterola i triglicerida. Također postoje znatni znanstveni dokazi da omega-3 masne kiseline mogu modulirati upalni odgovor. To je dalo ohrabrujuće rezultate kod mnogih poremećaja, kao što su autoimuna i psihijatrijska stanja, alergije i kožni poremećaji.

• omega-6: gama-linolenska kiselina (GLA) i konjugirana linoleinska kiselina (CLA), linoleinska kiselina
Ove višestruko nezasićene masne kiseline korisne su za prevenciju neravnoteže lipida i ateroskleroze. Dobri rezultati postignuti su i kod određenih dermatoloških poremećaja (dermatitis, akne, psorijaza), a pripisani su njihovoj sposobnosti da svojim protuupalnim djelovanjem moduliraju imunološki sustav. Istraživanjima se nedavno primijetilo da konjugirana linolna kiselina može pogodovati smanjenju tjelesne masne mase, pogodujući rastu nemasne tjelesne mase.

• omega-9:oleinska kiselina
Oleinska kiselina (jednostruko nezasićena masna kiselina) je lako dostupan izvor energije. Njegova antioksidativna svojstva štite od staničnog starenja. Štoviše, čini se da olakšava apsorpciju vitamina topivih u mastima i kalcija.

Growth and Development Joint Beauty Sport & Fitness Female Well-Being Heart and circulation