Aminokiseline i proteini

Aminokiseline su tvari koje sadrže dušik, a sastoje se od ugljika, vodika i kisika. Ova četiri elementa međusobno se povezuju na različite načine kako bi tvorili molekulu aminokiseline. Aminokiseline grade proteine. U ljudskom tijelu postoji oko sto aminokiselina, ali samo njih 20 sudjeluje u sintezi proteina.

These 20 “proteinogenic” amino acids differ both in terms of nutritional power and plasticity. 9 of the 20 amino acids cannot be synthesised by the body; hence the need for their dietary intake. They are called indispensable or essential. However, protein synthesis requires all the amino acids to be present; therefore, they are all essential to maintain biological functions.

Proteini su izuzetno važni i neophodni su za normalno odvijanje vitalnih procesa; oni su glavna komponenta težine tkiva u našem tijelu.

Nutritivna klasifikacija aminokiselina
Neophodne aminokiseline (esencijalne)
• Lizin, metionin, treonin
• Leucin, izoleucin, valin
• fenilalanin, triptofan, histidin*

Poluesencijalne aminokiseline
• tirozin (sintetiziran iz fenilalanina)
• Cistein (sintetiziran iz metionina)

Neesencijalne aminokiseline
• glicin**, alanin, serin, prolin**
• Glutaminska kiselina, glutamin, asparaginska kiselina, asparagin
• arginin*

Potreba za opskrbom proteinima javlja se u slučaju:

• brz rast
• intenzivna tjelesna aktivnost
• loš unos proteina hranom
• povećana potražnja za energijom
• starija dob
• gubitak mišićne mase
• anoreksija

Štoviše, potreba za bjelančevinama može biti veća kod vegetarijanaca, posebno kod vegana, jer izbjegavanjem jaja, mlijeka i sira postoji opasnost da ne zadovolje potrebu za esencijalnim aminokiselinama.

(*bitno samo za djecu jer ih ne sintetiziraju dovoljno)
(**uvjetno bitno)

Energy and Vitality Glycemia Bones Eyesight Antioxidant Protection